Svetkovina sv. Ilije proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine, proslavljena je u Samostanu-duhovnom centru „Karmel sv. Ilije” na Buškom jezeru u okolici Tomislavgrada u četvrtak 20. srpnja 2023. misnim slavljem koje je predvodio biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, uz koncelebraciju svećenika iz Duvanjskoga i Posuškoga dekanata.
Na početku homilije biskup Petar Palić pozvao je okupljene vjernike da u svoje molitve uključe sve one koji su tih dana stradali usred nevremena koje je prohujalo Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, kao i sve one koji su materijalno stradali. „Da materijalno je stradalo, ali ljudski životi su izgubljeni. Neka se Gospodin smiluje svima koji su poginuli, a njihovim obiteljima daruje utjehu”, istaknuo je.
„Zašto ste vi danas ovdje? Zašto ste hodali u procesiji? Zašto ćemo se moliti? Zašto imamo zavjete i izvršujemo zavjete? Sveti Petar nam je dao odgovor u današnjoj poslanici koju smo čuli. Svrha svega ovoga što činimo je spasenje duša. Mi smo danas ovdje zato što u ovome svijetu u kojem živimo želimo barem malo misliti i na svoju dušu, na ono što je u nama ljudima neprolazno i na spasenje svoje duše”, naglasio je biskup Palić.
Kazao je kako danas svoj pogled usmjeravamo na sv. Iliju te pri tom posebno naglasio: „Na svetog Iliju koji je bio veliki Božji čovjek. Čovjek kojega je Bog silno upotrijebio i čovjek po kojem su se u Starom zavjetu dogodila silna čudesa”.
Pri tom se zapitao koja su to čudesa koja su se dogodila po sv. Iliji te kazao: „Prije svega u susretu s onom udovicom iz Sarafte pomaže joj da joj ne nestane hrane i ulja. Istoj toj udovici podiže mrtvog sina, izaziva kišu nakon sedam godina suše, izaziva vatru da spali žrtvu koju je on primio za razliku od onih Baalovih proroka. Izaziva oganj na Ahazijine vojnike. I ako je Bog mogao na takav način upotrijebiti Iliju u njegovo vrijeme onda bi trebao moći upotrijebiti sve ljude, sve nas, na isti način i danas”.
„Dok smo molili litanije jedan od zaziva kaže da je Ilijin duh počinio na Elizeju i Elizej počinje činiti ista čudesa koja je činio i Ilija. Ako je Ilijin duh počinio na Elizeju zašto taj Ilijin duh ne može počinuti danas na svakome od nas? Vjerujem da može jer je to isti Božji duh kojim je Ilija bio obuzet i koji je Iliji bio darovan i koji je nama darovan, najprije na našem krštenju, a onda na osobit način na sakramentu potvrde, a onda uvijek u svakom trenutku života kada otvaramo svoje srce djelovanju toga Božjeg duha. I taj duh ne smo da je izliven na nas nego taj duh boravi u nama. I zato draga braćo i sestre Bog želi činiti čudesa i preko nas isto kao što je to nekada činio preko Ilije, ali isto tako želi činiti veće stvari za nas i preko nas”, rekao je.
Biskup Petar Palić je kazao da Bog i danas traži Ilije koje može upotrijebiti u današnje vrijeme. „I gdje su danas te Božje Ilije? Ilija je tjelesno otišao, ali Bog i danas traži ljude koji će vršiti njegovu volju ovdje na zemlji. I promatrajući određene karakteristike koje su resile Ilijin život uočimo neke kvalitete koje možemo i mi sami razviti u svojem životu kako bi Bog mogao ostaviti svoje naume, danas, po nama”, rekao je.
„Prorok Ilija je prije svega bio čovjek molitve. Bog traži i danas predane vjernike koji znaju moliti. I kada je Ilija molio uvijek je postigao rezultate”, istaknuo je te se pri tom osvrnuo na događaj koji se zbio na gori Karmelu.
Prisjećajući se toga događaja biskup Palić je kazao: „Bog danas traži neke Ilije koji su ljudi molitve, ljudi koji nisu previše zauzeti i koji ne traže uvijek izgovore da nemaju vremena za molitvu. Bog danas traži Ilije koji bi se u molitvi našli pred njim i koji postižu rezultate kada mole. Imate li rezultate kada molite? Obraća li Bog pozornost na vas kad mu se obraćate u molitvi? Odgovorite u svom srcu. I ako ti rezultati nedostaju onda mijenjajte svoju molitvu, a ne Boga. I otvorite svoje srce i molite da Duh Sveti moli s vama i u vama”.
Nakon toga osvrnuo se i na Ilijinu drugu kvalitetu, a to je poslušnost te rekao: „Božji Ilije nisu samo ljudi molitve nego te Božje Ilije znaju nešto i o poslušnost. Bog kaže Iliji: ‘Idi i sakrij se kraj potoka Kerita!‘. Da netko od nas danas čuje takav Božji glas koji mu Bog govori onda bi naša prvotna reakcija bila. ‘Bože, jesi li siguran u to što mi kažeš?‘. Ilija nije racionalizirao, nije postavljao pitanja, samo je slušao. I zato Božji Ilija je danas onaj koji je spreman učiniti nešto kad Bog kaže, a tajna je bila u tome što je Ilija znao da mu to govori Bog, a problem nas ljudi danas je što ne znamo tko nam se obraća i tko nam kad govori. Unatoč svim našim sredstvima komunikacije, unatoč tome što danas možemo komunicirati i komuniciramo na različite načine, ali isto u toj buci glasova ne znamo tko nam govori, a jedan od razloga zašto ljudi ne znaju je li u sebi čuju Boga, Stonu ili svoga nutarnjeg duha jest taj što nisu dovoljno blizu Bogu. Nisu se dovoljno upoznali s njim da bi prepoznali njegov glas dok govori”.
„I ako razmišljamo o tome koji je taj Božji glas i kako to danas čuti Boga koji nam govori onda možemo zaključiti da se to nimalo ne razlikuje od naših životnih iskustava koje imamo kod sebe. Primjerice ako se javite na telefon a vaša majka, otac ili bliski rođak je na liniji s druge strane i ta osoba može izgovoriti samo jednu riječ, a vi već znate tko je s druge strane na telefonu. Zašto? Zato što vi već znate glas onoga s kojim ste bliski, glas onoga s kojim često komunicirate, glas onoga kojeg dobro poznajete, glas onoga s kojim ste u životu proveli neko vrijeme i poznat vam je njegov ili njezin glas. I tada uopće ne trebate razmišljati i pitati se tko nam to govori jer jednostavno znamo da je to ta osoba. Isti način je na koji učimo prepoznavati Božji glas. Provodeći vrijeme s njim u molitvi, čitajući meditirajući o njegovoj Riječi, slaveći otajstva naše vjere. Što više provodimo vremena s Bogom lakše ćemo prepoznati njegov glas. I nakon nekog vremena sposobni smo prepoznati je li to Bog onaj koji govori da nešto učinimo ili nije”, istaknuo je.
Biskup Palić je kazao da kada znamo da nam se Bog obraća odmah nam je lakše i poslušati. „A biti brz u slušanju i poslušnosti Bogu važan je ključ za vršenje Njegove volje. I svi se mi ljudi pitamo koja je to Božja volja za naš život. A svaki vjernik može znati Božju volju za svoj život jednostavnim slušanjem i poštivanjem Božje riječi. Jer Božja riječ je njegova volja. I onda možemo očekivati da će nas Bog voditi i usmjeravati u životnim poslovima, ali moramo znati kako ga čuti i kako ga poslušati. I naravno da Bod djeluje i može djelovati na različite načine, naravno, da može djelovati i preko ljudi koji mu se pokoravaju kao što je to primjer proroka Ilije. On traži muškarce i žene i danas koji su spremni poslušati ga kad on govori. Muškarce i žene koji su spremni čuti ga čak i ako se to ponekad ne uklapa u naš način razmišljanja”, naglasio je.
Nakon toga osvrnuo se i na treću kvalitetu Ilijina života u kojoj se stapa ili bi se trebao stopiti i naš život, a to je da je Ilija čovjek ustrajnosti. „Konačno, Božji Ilije uz to što su ljudi molitve, ljudi poslušnosti, Božji Ilije su ljudi ustrajnost. Jednom kada čuju Boga ostaju pri svome i njihov moto je ‘Nema predaje‘. Draga braćo i sestre, nikada nećete postići nešto ako odustanete. I Bog vas nikada neće moći iskoristiti ako odustanete. Ako se budemo držali onoga što nam je Bog rekao da činimo onda će naše zasluge i nagrade biti velike”, rekao je biskup Petar.
Kazao je da je potrebno neko određeno vremensko razdoblje kako bi se neke stvari dogodile. „Sv. Ilija je morao strpljivo ustrajati i potrebna je ustrajnost tamo gdje nas Bog postavi dok on ne kaže da se preselimo, da nešto drugo činimo, iz jednoga mjesta u drugo do onog našeg konačno preseljenja u vječnu domovinu jer živimo za život vječni. I što god vam Bog kaže da učinite ostanite pri tome dok vam ne kaže nešto drugačije. I to je ono što je Ilija činio i svaki drugi put je bio najbolji”, naglasio je.
„Bog podiže moćnu skupinu vjernika na zemlji koji znaju kako moliti, koji znaju biti poslušni i ustrajni baš poput Ilije. Ali tu Božju vojsku ne čine smo svećenici, redovnici i redovnice, ona se sastoji od muškaraca i žena, od mladih i djece koji danas sjede ovdje među nama i koji se svake nedjelje predaju Bogu govoreći kao što je govorio prorok Izaija: ’Evo me, Gospodine, mene pošalji!‘. I isti Bog koji je moćno iskoristio proroka Iliju i danas koristi svoj narod. I on traži danas nekog današnjeg Iliju da vrši njegovu volju na zemlji. I zato pravo pitanje nije gdje su danas Božji Ilije. Danas je pravo pitanje: ‘Jesmo li ti i ja voljni učiniti ono što je potrebno da mi budemo Božji Ilije? Jesmo li voljni učiniti ono što je potrebno da bismo održali život molitve, život poslušnosti i život ustrajnosti? Ako u našem srcu odjekuje odgovor ‘da‘ onda učimo od onoga koji je uzor molitve, poslušnosti i ustrajnosti preko križa do uskrsnuća. Učimo od Isusa Krista, svoga Spasitelja i Otkupitelja kojemu je Ilija bio samo blijeda slika. A Isus nam se danas daje u euharistiji kako bismo i mi mogli nastaviti putovanje i vršenje Očeve volje sve do svoga konačnog svršetka u vječnosti. Neka nam na tom putu sv. Ilija bude primjer, a njegov život neka nam bude oslonac, a on sam zagovornik kako bi učili, nasljedovali i živjeli za Gospodina u svoje vrijeme”, zaključio je.
(IKA)
