1. veljače 2023.

Biskup Petar na obilježavanju 25. obljetnice „Osthilfefonda“ biskupije Linz

Partnerstvo kao obostrano obogaćivanje

Takozvani Osthilfefond biskupije Linz već 25 godina podupire pastoralne projekte u srednjoj i istočnoj Europi. Obljetnica je proslavljena s gostima iz partnerskih biskupija na svečanosti 7. prosinca 2022. u bogoslovnom sjemeništu u Linzu i 8. prosinca 2022. u sklopu svečanog bogoslužja u Mariendomu.

Fond biskupije Linz za financiranje pastoralnih projekata u srednjoj i istočnoj Europi osnovan je 1996. godine pod vodstvom biskupa Maximiliana Aicherna. Podržava projekte u Bjelorusiji (Nadbiskupija Minsk-Mogilev, biskupije Grodno, Pinsk i Vitebsk), Rumunjskoj (Nadbiskupija Alba Iulia), Bosni i Hercegovini (biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan) i u drugim regijama istočne i srednje Europe koji promiču crkveni život i zalaganje Crkve u područjima obrazovanja, socijalnih pitanja i ljudskih prava. Projekti imaju dugoročan učinak i integrirani su u pastoralni koncept pojedine mjesne crkve ili redovničke zajednice. Sve projekte koje podupire Osthilfefond strogo provjerava Upravni odbor. Osthilfefond se financira sredstvima biskupije i donacijama Caritasa i Osthilfefonda.

Ova 25. obljetnica Osthilfefonda trebala je biti obilježena 2021., ali to nije bilo moguće zbog korone. To je nadoknađeno 7. i 8. prosinca 2022. Na svečanosti u sjemeništu u Linzu 7. prosinca i svečanom bogoslužju 8. prosinca 2022. u Mariendomu (katedrali) sudjelovali su: biskup Manfred Scheuer, generalni vikar Severin Lederhilger, utemeljitelj biskup u miru Maximilian Aichern OSB, koordinatorica projekta Sigried Spindlbeck, članovi upravnog odbora biskupski vikar Wilhelm Vieböck, ravnatelj Caritasa Franz Kehrer, pastoralni teolog Klara Antonia Csiszar i Laszlo Vencser te drugi biskupijski podupiratelji Osthilfefonda slavili su s gostima iz partnerskih biskupija:

nadbiskup Gergely Kovacs, biskupski tajnik Kovács Szabilcs i voditeljica projekta Tünde David iz Rumunjske, biskup Petar Palić iz Mostarsko-duvanjske biskupije, biskup Oleg Butkevich (predsjednik Biskupske konferencije i biskup Vitebske biskupije), ekonom Vitebske biskupije P. Klemens Werth SJ i ravnatelj Caritasa biskupije P. Alejander Sapel SDS iz Bjelorusije, predsjednik Caritasa vlč. P. Stanislav Brožka i direktor Caritasa Jiri Kohout iz Češke te imenovani beogradski nadbiskup Ladislav Nemet SVD iz Srbije, koji je također održao prigodno predavanje. U slavlju je sudjelovala i Angelika Schmähling iz Renovabisa, organizacije Katoličke crkve u Njemačkoj za pomoć istočnoj Europi.

Svečanost povodom 25 godina Osthilfefonda: Pomoć koja nije jednosmjerna ulica

Navečer 7. prosinca 2022. svečanost u povodu 25 godina Osthilfefonda održana je u biskupskoj dvorani bogoslovnog sjemeništa u Linzu, a Christine Haiden je moderirala događaj.

Biskup u miru Maximilian Aichern prisjetio se početaka potpore biskupijama u srednjoj i istočnoj Europi i prije osnutka Osthilfefonda: čak i prije pada „željezne zavjese“, uvijek je bio tu – prvo kao opat benediktinske opatije St. Lambrecht, od 1982. kao biskup Linza ponovno je zamoljen angažirati se u dobrotvornim akcijama. “Bio sam u mnogo solidarnih posjeta Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni, također tijekom rata. Što sve tamo nismo probali i doživjeli!“ Nekoliko je puta tijekom zimskih mjeseci posjetio i Rumunjsku i Bjelorusiju. I kao biskup u miru održava kontakte s mnogim biskupima iz partnerskih biskupija – “veza nikad nije prekinuta”. Osnivanje Osthilfefonda bilo je važno kako bismo mogli još bolje pomagati, naglasio je biskup u miru Aichern. Biskupima iz partnerskih biskupija zaželio je “blagoslov, duhovnu snagu i radost” u služenju bližnjemu. Aichern je zahvalio projektnim partnerima u biskupijama i djelatnicima u biskupiji Linz, posebno koordinatorici projekta Sigried Spindlbeck i ravnatelju Caritasa Kehreru za njihov rad – te svojim nasljednicima u biskupstvu „za nastavak ovog potrebnog djela“.

Biskup Manfred Scheuer i nadbiskup nadbiskupije Alba Iulia Gergely Kovacs u razgovoru s moderatoricom Christine Haiden objasnili su važnost i ciljeve Osthilfefonda sa stajališta biskupije Linz i partnerskih biskupija. Obojica su naglasila da pomoć koju pruža Osthilfefond nije bila jednosmjerna ulica. Nadbiskup Kovacs je rekao: „Partnerstvo nam ne smije biti samo pomoć, već se postavlja i pitanje: Što možemo učiniti i dati kao partnerska biskupija?“ Osobno je vrlo zahvalan na potpori iz Linza koja, između ostalog, omogućuje svećenicima u financijskom uzdržavanju crkvenog osoblja. „Naše osoblje možemo plaćati samo uz pomoć i to je za mene vrlo bolno.“ Biskup Scheuer je sa svoje strane naglasio da biskupija Linz može učiti od svojih partnerskih biskupija. Kao biskup Innsbrucka, a potom i biskup Linza, putovao je i upoznavao partnerske biskupije. “U rujnu 2019. bio sam u Bjelorusiji. Tamo sam vidio i naučio kako se Caritas može obavljati u najtežim uvjetima ili kako biti kršćanin u potpuno drugačijim okolnostima.“ Prema Scheueru, Osthilfefond živi od osobnih odnosa, prijateljstva, međusobnih posjeta i gostoprimstva. “Mislim da je to nešto vrlo važno: upoznati i cijeniti okruženje drugoga. Čuti, vidjeti: Što ti fali, što ti treba? Ali također: Koja su vaša bogatstva? O budućnosti odlučuju ti osobni, živi odnosi. Uvjeren sam da ćemo, čak i u sadašnjoj fazi, dijeliti nadu i samopouzdanje u nadolazećim godinama i možda čak oduševljavati jedni druge kada stvari ne idu dobro.”

Konkretna pomoć Osthilfefonda

Koordinatorica projekta Sigried Spindlbeck upotrijebila je nekoliko projektnih primjera kako bi ilustrirala kako Osthilfefond konkretno pomaže. U razdoblju od 1996. do 2021. sa 7,2 milijuna eura potpomognuta su ukupno 1052 projekta i programa, od čega je oko polovica sredstava iskorištena za projekte i programe u Bjelorusiji, a po četvrtina za potpore u Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj. Pomoć ide u 7 partnerskih biskupija u četiri zemlje s 1175 župa i ukupno oko 2,4 milijuna katolika. „Važno nam je pružiti ciljanu i holističku pomoć, kako ne bismo zaboravili duše“, rekla je Spindlbeck. Kao primjere uspješnih projekata Spindlbeck je navela razvoj pastorala Roma u Alba Iuliji (Rumunjska) i SPES centar za djecu, mlade i obitelji u Bosni i Hercegovini, gdje se pruža potpora djeci u posebno nepovoljnom položaju. Kuća za majku i dijete u Grodnu – jedina u Bjelorusiji – izgrađena je 2018. godine uz potporu Renovabisa; do pet žena i njihova djeca ovdje mogu pronaći sigurno mjesto i brigu. “Bila sam pomalo ponosna kada mi je dopušteno držati prvu bebu koja je tamo primljena”, prisjetila se Spindlbeck dirljivog trenutka. Potpora se također pruža u području održivosti: šest pilot župa u Bjelorusiji postaju “zelene župe”.

Crkva kao važan čimbenik na raskrižju Europe

Predavanje na temu „Europa na raskrižju. Uloga Katoličke crkve u svijetu koji se mijenja” održao je Laszlo Nemet SVD, izabrani beogradski nadbiskup (Srbija). Na početku je nadbiskup Nemeth ocrtao trenutnu situaciju u Europi (migracije, instrumentalizacija religije u vojne, nacionalistčke i političke svrhe…), zatim naznačio neke od osnovnih vrijednosti koje smatra važnima koje bi mogle promijeniti situaciju (solidarnost kao „DNK kršćanske egzistencije“ i kreativnost), a u trećem koraku dao je prijedloge za pravce djelovanja koji mogu doprinijeti zajedničkom dobru u budućnosti.

Nadbiskup Nemet je zaključio: “Svi se trebamo vratiti našem osnovnom poslu: propovijedanju evanđelja i liječenju ljudi. Ono što gurui i razni treneri čine, koji obećavaju i nude programe ‘pojednostavite si život’, poznajemo u Crkvi stoljećima. Možda možemo pronaći način da to prenesemo i pomognemo ljudima da žive s tim. Imamo duhovnost, zaboravili smo ili zanemarili svoje blago. Moramo ponovno doživjeti da nije smrt, nego život taj koja ima posljednju riječ. Dobra budućnost na ovom kontinentu ovisi o tome koliko jedni druge poznajemo, poštujemo, razgovaramo iskreno jedni s drugima i solidariziramo se s onima u potrebi, bez obzira na njihovu rasu, kulturu, vjeru ili spol”, naglasio je nadbiskup Nemeth.

Blagdansko euharistijsko slavlje u Mariendomu: Projekti pomoći kao “mreže nade”

Dana 8. prosinca 2022. u 10:00 sati proslavljena je obljetnica “25 godina Osthilfefonda biskupije Linz” s biskupima i drugim gostima iz partnerskih biskupija u Mariendomu u Linzu u sklopu svečanog euharistijskog slavlja u povodu svetkovine Bezgrješnog Začeća BDM, zaštitnice Mariendoma (katedrale). U svečanom bogoslužju biskupu Manfredu Scheueru pridružili su biskup u miru Maximilian Aichern, biskupski vikar Wilhelm Vieböck, župnik katedrale Maximilian Strasser, đakon Peter Schwarzenbacher te (nad)biskupi i svećenici iz partnerskih biskupija.

Biskup Manfred Scheuer je već u uvodnim riječima na početku mise naglasio: “Danas slavimo zaštitnicu našeg Mariendoma i 25 godina Osthilfefonda. To je mreža, polje odnosa, polje sile milosti koje slavimo.” Biskup Scheuer je u svojoj propovijedi naglasio potrebu globalnog razmišljanja u vrijeme krize – financijske krize, migracijske krize, korone i ukrajinske krize, klimatske krize – kakvu su doživjela demokratsko-kapitalistička društva u 21. stoljeću. „Mi se nalazimo usred svega toga i ne možemo zauzeti neutralnu poziciju promatrača izvana, niti se možemo izvući iz močvare. A ono ‘mi’ nije ograničeno na vlastitu obitelj, krug prijatelja, niti na područje ili Austriju. Ono što se događa u Ukrajini ima vrlo primjetan utjecaj na naše sobne temperature. Ono što ignoriramo u Siriji ili Afganistanu, osjećamo izravno u svakodnevnom životu u Linzu. A ekološki će one zemlje koje su najmanje odgovorne za posljedice najviše osjetiti posljedice. U središtu smo toga.”

Narod u partnerskim biskupijama u Srednjoj i Istočnoj Europi također je pripadao tom “mi” Crkve u Linzu. Aktualne mjere pomoći također uključuju psihološku i terapijsku pomoć i savjete za žrtve potresa, psihosocijalnu podršku tijekom pandemije korone kupnjom zaštitnih materijala i sredstava za dezinfekciju ili podršku Crkvi u Ukrajini s programom hitne pomoći. Projekti pomoći uključivali su i projekte i inicijative za jačanje projektnih partnera u područjima prevencije zlostavljanja i nasilja za ranjive osobe, posebno za zaštitu djece i mladih, ili ponude za posebno siromašne žene koje često trpe obiteljsko nasilje. „Postoje male i također veće mreže milosti i nade koje smo mogli iskusiti u posljednjih 25 godina“, rekao je biskup Scheuer.