Na konferenciji za novinare u mostarskome ordinarijatu biskup Petar Palić govorio je o Noti Dikasterija za nauk vjere o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje i Dekretu u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje.
“U Noti su detaljno pojašnjeni razlozi zbog kojih su papa Franjo i Dikasterij za nauk vjere odlučili da su ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ ili ništa ne nedostaje”, rekao je u uvodu biskup Petar Palić, objasnivši da je u noti riječ o pastoralnom naglasku, a ne o nadnaravnosti.
U noti su pojašnjeni razlozi „i to su u prvom redu različiti duhovni plodovi koji su nastali kao neposredan učinak međugorskog fenomena, ali i skup poruka pripisanih Kraljici Mira koje imaju veliku duhovnu vrijednost i izražavaju različitim riječima stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju da svi budemo oruđe mira”.
Mons. Palić je podsjetio na Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je Dikasterij objavio 17. svibnja 2024. godine, u kojima su opisane proceduralne norme u razlučivanju ovakvih nadnaravnih fenomena.
„Prema tim normama u završnoj etapi, nakon što su ispitivanja završena, dijecezanski biskup priprema izvješće i dostavlja Dikasteriju za nauk vjere svoj ‘votum’, odnosno mišljenje prema propisanim formulama i u tim normama je naznačeno šest formula.“
Prva je ‘nihil obstat’ – podsjetio je biskup – druga je ‘praeoculis habeatur ‘, treće ‘curator’ četvrta ‘sub mandato’, peta ‘prohibetur ed obstruatur’ i šesta ‘deklaratio de non supernaturalitate’.
„U konkretnoj situaciji, ove Note o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, pristupilo se drugačije, što je i sam kardinal Fernandez jučer objasnio, a uzimajući u obzir dvije činjenice. Prva činjenica je da je osobno papa Franjo već poduzeo određene korake da bi osigurao duhovnu pratnju vjernika koji se žele pridržavati ovoga duhovnoga prijedloga.“
„I druga činjenica; da od 2017. godine u Međugorju postoji apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje”, naglasio je biskup Petar Palić te nastavio da zbog tih razloga, malo drukčijeg postupka u međugorskoj situaciji Nota konstatira kako su „ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’ i da će mostarsko-duvanjski biskup izdati odgovarajući dekret.“
I mostarsko-duvanjski biskup je istoga dana – 19. rujna, 2024. godine – kada je u Vatikanu objavljena Nota, jer mu po jurisdikciji pripada i župa Međugorje, donio Dekret, odnosno tu odluku čije je glavne naglaske, u kratkim crtama, i u ovoj prilici predstavio: Ponajprije daje se ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ da se cijeni pastoralna vrijednost župe i da se promiče širenje ovog duhovnog prijedloga, pa i mogućim hodočašćima.
„To znači da vjernici mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život preko ovog duhovnog prijedloga i da se dopušta javno štovanje. Kako upozorava i Dikasterij u svojoj Noti, kad se spominju ‘Gospine poruke’, to se mora razumjeti kao ‘navodne poruke’, odnosno navodni fenomen, a drugo da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji Kraljici Mira, ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način.“
Prethodno ne podrazumijeva izjavu – nastavio je mons. Palić – o „nadnaravnom karakteru fenomena i važno je podsjetiti da vjernici nisu dužni vjerovati u ovaj fenomen“, jer: Isus Krist jest konačna Božja riječ, prvi i posljednji, On je punina i ispunjenje Objave. „Sve što je Bog htio objaviti – učinio je po svojemu Sinu, Riječi koja je tijelom postala“, rekao je isto tako biskup Palić.
„Stoga kršćanska rasporedba spasenja“ – naglasio je – „kao novi konačan Savez nikada neće minuti i ne treba očekivati nikakvu novu javnu objavu prije slavnog očitovanja našega Gospodina Isusa Krista“.
Naveo je i da svećenici njegove Mostarsko-duvanjske biskupije – prihvaćajući i poštujući odluku Crkve – slobodni su pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog te, zaključno po pitanju odluka mons. Palića, da se apostolskog vizitatora za župu Međugorje poštuje i sluša u odlukama koje će donositi u situacijama koje se mogu pojaviti.
„Ovo se ne odnosi samo na to da samo svećenici poštuju i slušaju apostolskog vizitatora u odlukama, koje će eventualno donositi u nekim budućim situacijama, nego se ova odluka odnosi i na sve vjernike. Naravno, ostaje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da ovoj stvari samostalno odlučuje; sukladno Normama za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup.
U zaključku je zahvalio svojim prethodnicima mons. Pavlu Žaniću i mons. Ratku Periću koji su – kako je dan prije naglasio i kardinal Fernandez – „imali pravo i obvezu kao pastiri iznositi svoje mišljenje i na taj način pridonijeti da se sačuva zdrav duh i zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, čuvajući na taj način i samu župu Međugorje od raznih negativnih utjecaja i pojava“.
Također je zahvalio svećenicima i pastoralnim djelatnicima u župi koji su bili na usluzi svima onima koji su dolazili i posjećivali Međugorje.
Ujedno parafrazirajući uvod Note kako je ‘stigao trenutak da se zaključi ‘duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja’, biskup Palić je još rekao:
„Prošao je trenutak kojim je zasad zaključena duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja. Na svima nama – koji iz različitih razloga, a ponajprije iz pobožnih i duhovnih – i na svima onima koji iz istih razloga budu dolazili u Međugorje ostaje da se izgrađujemo u pravoj vjeri, nadahnjujemo se na Marijinu životu, njezinoj poniznosti, otvorenosti Bogu i njegovim planovima s nama i da budemo odgovorni graditelji mira. Marijo, Majko Crkve i Kraljice Mira, moli za nas.“
Uslijedilo je više novinarskih pitanja:
‘Kada će Sveta Stolica zauzeti stav o nadnaravnosti takozvanog međugorskog fenomena?’
Biskup Palić je istaknuo, između ostalog, da je iz norma, koje su u svibnju objavljene, razvidno kako odluku o autentičnosti ili nadnaravnosti nekog ukazanja treba donijeti sam Papa.
Međutim, iz samog naslova najnovije odluke iz Vatikana jasno je „da se ovdje radi o duhovnom iskustvu, znači vrednuju se plodovi“ o onome što se do sada postiglo i onome što se u Međugorju živjelo sa svim onim, naravno i upitnicima i nejasnoćama, koje je također spomenuo kardinal Fernandez.
Možemo samo licitirati hoće li uopće i kada biti nekakve izjave u tom smislu, rekao je biskup nadodajući da je najnovije vjernicima dovoljan znak i jasnoća, pa i iz ‘navodnih Gospinih poruka’ koje su citirane u noti. Isto tako poručio je da bi se trebali osloboditi tog pritiska “da se uvijek nešto nadnaravno treba dogoditi – ili nam biti pokazano – kako bismo mi mogli živjeti iskreno svoju vjeru”.
Ponovio je da su se priznali duhovni plodovi i to je ono na što se stavio fokus u Noti, te i također iz Dekreta je jasno da se ti plodovi cijene – rekao je – odnosno ono što je do sada učinjeno u Međugorju.
‘Mogu li se razdvojiti ‘plodovi’ i ‘navodna ukazanja’? Na to pitanje – o povezanosti Note i temelja Međugorja – mons. Palić je odgovorio:
„Iskreno ja ne znam što je u temeljima marijabistričkog štovanja, u sinjskom znamo, trsatskog pretpostavljamo, a što će za dvjesto godina netko reći o ovome danas teško je iz naše perspektive govoriti“, no ono što biskup smatra bitnim jest sljedeće: “Treba se nastojati oko onoga što je dobro i pozitivno i što može pomoći životu vjernika da svoje kršćansko opredjeljenje žive iskreno.”
O ‘hercegovačkom slučaju’ podijeli župa i neposlušnosti nekih fratara – a koji je puno stariji od fenomena Međugorja – mons. Palić je uz ostalo rekao, citirajući dvije riječi kardinala Fernandeza:
Situacija je ‘mračna’ i ‘tužna’, kao što i jest, za pojedine župne zajednice koje žive u takvom obliku ne-zajedništva, punog, s Katoličkom crkvom, a hoće li Nota imati implikaciju na to, mostarsko-duvanjski biskup se nada da hoće, kao i da „Kraljica Mira, kako je zazivamo, unese mir u sve naše obitelji i te župe i naravno u srca sviju nas“.
Na upit koliko se biskupov stav o Međugorju razlikuje od njegovih prethodnika, odgovorio je da je to domena privatne objave, ali i da bi za vjernika bilo opasno ne imati stav o Crkvi, o sakramentima, o ispravnoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji ili o nekoj proglašenoj vjerskoj dogmi. Ovo se prepušta – naravno ukoliko crkvena vlast tako procjeni – vjernicima na njihov razbor.
„Za moju osobnu vjeru jedan određeni fenomen ne znači baš puno. Lijepo je moliti u zajedništvu, gdje puno ljudi moli, lijepo je vidjeti gdje puno ljudi zajedno vjeruje, i nekada čovjeka ponese ta atmosfera, ali mislim da bismo mi svoju vjeru trebali izgrađivati na pravim temeljima; s jedne strane Sveto pismo, s druge strane tradicija Crkve i crkveno učiteljstvo i mislim da nam je to jasan putokaz za življenje osobne vjere. Sve ovo ostalo, pa i ovakvi nadnaravni fenomeni, to može pomoći osobnoj vjeri.“
Kako sada za budućnost sačuvati taj jedan zdravi duhovni element Međugorja i koja je zadaća dalje na fratrima? Na to je pitanje mons. Palić ustvrdio da su njegovi prethodnici, biskupi, bez obzira na osobne stavove, svojim odlukama u velikoj mjeri utjecali i čuvali da se ne dogode neke neželjene stvari u župi.
„Mislim da je važno nastaviti s onim što je prepoznato kao jedan duhovni plod ovog fenomena, a najnovija Nota iz Vatikana govori upravo o tim duhovnim plodovima: To je molitva. To je slavljenje sakramenta ispovijedi. To je euharistijsko klanjanje, slavlje Euharistije i naravno čitanje i razmatranje Svetoga pisma.“
„Sve ostalo što se događa, kako bi ovo što sam rekao došlo do izražaja, mislim da nam pomaže ići pravim putem i za odgajati svoju vjeru“, rekao je i nanovo podsjetio da je u župi i apostolski vizitator koji ima posebnu zadaću – upravo pratiti ta pastoralna događanja – i „mislim da će trebati biti pozoran i na ono što će on eventualno u budućnosti govoriti ili donositi odluke s obzirom na pastoralni život župe Međugorje“.
Biskup Petar Palić na koncu je susret s novinarima zaključio pojašnjenjem je li Međugorje i dalje župa ili je odsada i svetište:
„I dalje ostaje po starom i to ste mogli čuti iz odgovora kardinala Fernandeza. Međugorje i dalje ostaje župa Mostarsko-duvanjske biskupije. O svetištu nije riječ zasada, tim više što svi oni koji poznaju Kanonsko pravo znaju da pravno uređenje jednoga svetišta zahtijeva i određene uvjete, zahtjeva također određena pojašnjenja i ta situacija, odnosno ta mogućnost, za sada do daljnjega ostaje otvorena, odnosno o tome se ne razmišlja u ovome trenutku.“
Izvor: IKA
