25. travnja 2024.

Biskup Petar Palić održao predavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

Na poziv v. d. dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražena Barbarića i uprave Fakultet biskup Petar Palić održao je u četvrtak, 26. siječnja 2023. predavanje na temu: Punina zakona je ljubav – Kršćanstvo na prekretnici.

Predavanjem biskupa Palića započeo je Na Filozofskom fakultetu SUM-a ovim ciklus predavanja Religije u suvremenom kontekstu.

Biskupa Palića su na Filozofskom fakultetu dočekali v.d. dekana prof. dr. sc. Dražen Barbarić, prof. dr. sc. Senka Marinčić, prodekanica za nastavu, dr. sc. Jelena Jurčić, prodekanica za međunarodnu suradnju i prof. dr. sc. Marko Odak, prodekan za znanost.

Prije samog predavanja prof. Barbarić i biskup Palić kratko su se obratili novinarima.

„Smatram da je kršćanstvo tijekom razdoblja bilo na puno prekretnica, nije ovo jedina, ali isto tako mislim da razvoj tehnologije i ljudskog društva uvijek iznova stavlja kršćanstvo na određenu prekretnicu, što naravno od kršćana zahtijeva adekvatan odgovor na suvremene izazove“, rekao je biskup Palić i dodao:

„Iako religije nemaju nekakvu političku moć, niti je zadaća bilo koje religijske zajednice baviti se politikom, religije svakako, počevši od kršćanstva, odnosno katoličanstva, pozivanjem na življenje etičnosti i pozivanjem na pridonošenje miru i stabilnosti, mogu dati svoj doprinos i u ovom društvu u kojem živimo.“

V.d. dekana Filozofskog fakulteta dr. sc. Dražen Barbarić izrazio je nadu da će ovaj ciklus doprinijeti širem razmišljanju religije u odnosu na humanizam i humanističke znanosti.

„Ponukani trenutkom u kojem se nalazimo, u trenutku kada je potpuna konfuznost entiteta, ekonomska deprivacija i politička dezorijentiranost, odlučili smo pokrenuti ciklus predavanja vjerskih velikodostojnika u kojima ćemo kontekstualizirati koja je uloga religija u suvremenom društvu“, istaknuo je dr. sc. Barbarić.

„U tom smislu nadam se da će ovaj ciklus doprinijeti širem razmišljanju religije u odnosu na humanizam i humanističke znanosti i doprinijeti cjelokupnoj društvenoj zajednici“ poručio je prof. Barbarić.

Na početku predavanja biskup Palić je zahvalio na pozivu i izrazio radost što se može susresti s osobljem i studentima Fakulteta i Sveučilišta u Mostaru.

„Ako je filozofija ljubav prema mudrosti, onda nas ona potiče tražiti, analizirati, promatrati i naravno izabirati ono što je dobro, lijepo i plemenito.

Porijeklo mnogih europskih sveučilišta leži u srednjovjekovnim samostanskim školama i katedralnim školama u kojima su svećenici, redovnici i redovnice poučavali od 6. stoljeća nove ere.

Iako sveučilišta služe održavanju i razvoju znanosti kroz istraživanje, nastavu i studij, smatram da ne bi trebalo isključiti još jednu važnu odrednicu sveučilišta, to je odgoj.

Stoga će početak moga predavanja biti nekoliko riječi o odgoju. Budući da je ovaj niz predavanja naslovljen: „Religije u suvremenom kontekstu“, reći ćemo nekoliko riječi značajkama religije uopće i posvetiti se kršćanstvu, odnosno važnim odrednicama kršćanstva“, kazao je u svom uvodu biskup Palić.

Govoreći o općenito o odgoju, biskup je naglasio kako „bez odgoja za vrednote ne funkcionira niti jedan oblik odgoja“. U stoljećima prije nas bilo je samo po sebi razumljivo da Bog, Biblija i Crkva postavljaju i predstavljaju te vrednote. Danas je situacija malo drukčija.

Današnje vrijeme je na mnogim područjima obilježeno time, da se čovjek postavlja na mjesto Boga.

U struji krivog poimanja samoostvarenja može se dogoditi, da čovjek sebe vidi kao neograničenog gospodara i boga. Taj nedostatak transcendentne dimenzije ne znači čovjekovo oslobođenje, nego ograničavanje čovjekovih mogućnosti i preokret slobode u ovisnosti i nove neslobode u božanstva.

U takvoj situaciji odgovornost leži na kršćanima, koji su dužni držati otvoren pogled prema Bogu i čuvati se svakog totaliziranja. Svijet, koji je napustio Boga, ne može čovjeka uputiti prema cilju njegovih težnji ili kao što je to definirao Fabrice Hadjadj, filozof i dramaturg, židov i ateist, otac devetoro djece, koji se obratio na katoličanstvo: „Onaj tko zamjenjuje Stvoritelja na kraju zaboravlja i stvorenje. Onaj tko prezire nevidljivo više ne umije vidjeti ono što vidi: počinje tražiti drugdje, više ne vjeruje da je ono što mu je dano vidjeti, pa i na najprizemnijoj razini, velikodušno dano za njegovo uzdignuće. Stoga, u vrijeme najraskošnijeg glamura moramo biti mistici da bismo prepoznali ono što je očito…“, naglasio je biskup Palić.

Tumačeći općenito podrijetlo same religije, biskup je rekao da je „zajednička crta svih religija vjerovanje da „s one strane“ i izvan svijeta u kojem se odvija čovjekov svakodnevni život postoji druga stvarnost, koju karakterizira “moć” o kojoj čovjek ovisi i s kojom se povezuje.“

Religioznost se u čovjeku rađa iz višestrukih ljudskih iskustava. Ta iskustva su: krhkost i slabost, čuđenje i zadivljenost, iskustvo zla patnje i smrti, iskustvo „praznine“, te iskustvo tajanstvenog unutarnjeg “poziva” da traži i susreće neizrecivu Stvarnost, koja nije od ovoga svijeta i stoga nije zamjetljiva osjetilima niti dokučiva rukom, niti inteligencijom, ali koja je ipak “srcem osjetljiva” i intimno bliska, kazao je biskup Palić.

Govoreći o kršćanstvu, biskup Palić je rekao „da ono sebe ne smatra “religijom”, već se distancira i od židovske i od grčko-rimske religije. Postati kršćaninom uključuje “obraćenje”, to jest prekid s religioznom prošlošću i novo rođenje, koje se događa krštenjem.

Kršćanstvo je, dakle, u biti vjera u Boga Oca i u Gospodina Isusa Krista: to nije “religiozni” osjećaj koji se javlja u čovjeku u pokušaju da dođe u dodir s Bogom, nego je to čin kojim se, po daru Božjem i poticajem njegove milosti, osoba povjerava Bogu, Spasitelju, i daje svoj pristanak na “objavu”, to jest na ono što Bog, preko Svetoga pisma Starog i Novog zavjeta, čini objavljujući otajstvo, koje je nedostupno čovjeku. Drugim riječima, vjera ne dolazi od čovjeka nego od Boga: to je milost kojom Bog poziva i potiče čovjeka da mu se povjeri i vjeruje njegovoj riječi. Stoga u kršćanstvu nije čovjek taj koji traži Boga, nego ga Bog u svojoj beskrajnoj ljubavi prema čovjeku traži da ga spasi od zla i grijeha i učini svojim sinom, dionikom svoje božanske naravi, naglasio je biskup Palić.

Ako govorimo o suvremenosti, onda se iz dana u dan suočavamo s mnoštvom fenomena i svaki dan „iskrsne“ nešto novo, što nas potiče na razmišljanje i zauzimanje stavova.

Služeći se pobudnicom Pape Franje „Radost evanđelja“ o naviještanju Evanđelja u današnjem svijetu, biskup Palić je podsjetio kako papa Franjo kaže da danas često govorimo o „dijagnostičkom pretjerivanju“, koje se nerijetko zaustavi samo na konstatacijama, ali ne donese nikakvo poboljšanje ili ne ponudi nikakve metode liječenja (RE 50). Između dijagnostike i „sociološke analize“, papa Franjo potiče kršćane na „evanđeosko razlučivanje“, odnosno „hraniti se svjetlom i snagom Duha Svetoga“ i u tom smislu promatrati današnji svijet.

Govor o prekretnicama pred kojima se nalazi i kršćanstvo nije i ne može biti cjelovita i iscrpna analiza stvarnosti, ali jest uvijek čitanje i proučavanje „znakova vremena.“

Čitajući znakove vremena papa Franjo danas govori o četiri „Ne“: –   Ne“ novcu koji vlada umjesto da služi, „Ne“ novom idolopoklonstvu novca, „Ne“ novcu koji vlada umjesto da služi, „Ne“ socijalnoj nejednakosti koja rađa nasilje, te o relativizmu i ravnodušnosti, koji su povezani s razočaranjem i krizom ideologija (RE 61).

U kršćanstvu ljubav, agape ima ime: Isus Krist. On je punina Zakona i utjelovljenje vječne Očeve ljubavi, kojom ljubi svakoga od nas.

Kršćanin današnjice treba shvatiti da vjera, uvjerenje ima posljedice, posljedice na kršćaninov unutarnji život pa čak i više. Vjera dobiva ruke i noge. Noge koje se kreću tamo gdje je kršćanin potreban. Ruke koje hvataju i pomažu gdje je potrebno. Vjera dobiva glas koji nepravdu imenuje imenom i daje glas onima koji su ušutkani, najsiromašnijima i posebno pod Božjom zaštitom, rekao je biskup Palić, naglasivši da su kršćani današnjice pozvani živjeti kao „sol zemlje i svijetlo svijeta“, ističući se ne kroz spektakularno i ekstravagantno, nego kroz svakodnevno ponizno svjedočenje Boga ljubavi i dobrote, koji se utjelovio u Isusu iz Nazareta i životu daje smisao i puninu.

 

Križni put na brdo Hum

MOSTAR – Na Veliki petak već tradicionalno održava se pobožnost Križnoga puta na brdo Hum iznad Mostara. I ove godine na Veliki petak, 29. ožujka 2024., u 14 sati vjernici

Pročitaj više »