Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, Mala Gospa, svečano je proslavljen 8. rujna 2022. u župi Vinica.
Misno slavlje, u suslavlju s još 16 svećenika, predvodio je mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup.
Na početku slavlja sve nazočne pozdravio je župnik don Jakov Renić, koji je pod svetom misom obilježio 50. obljetnicu svoga svećeništva. Pozdravivši biskupa Petra, nazočne svećenike i sve okupljene vjernike, don Jakov je zahvalio Bogu na daru svećeništva, kao i svojim roditeljima, obitelji i svim odgojiteljima koji su ugradili sebe u njegov svećenički put. Zahvalio je Bogu i na daru Blažene Djevice Marije, koja nas zagovara i vodi svome Sinu Isusu Kristu.
Nakon pozdravnih riječi uslijedila je procesija s kipom Blažene Djevice Marije oko crkve, a zatim se nastavilo s misnim slavljem.
U prigodnoj homiliji biskup Petar je rekao da u slavlju ovoga blagdana otkrivamo nekoliko značenja. Ponajprije, Marija je Majka Božja i ona je rodila ovome svijetu Otkupitelja Isusa Krista. I zato je dostojno slaviti rođendan Blažene Djevice Marije.
Međutim, u slavlju današnjega blagdana ima još jedno, dublje značenje. Na današnji dan, Marijinim rođenjem, po prvi put nakon iskonskoga grijeha naših praroditelja, prepoznajemo i postaje vidljivo doista čisto i dobro stvorenje na ovome svijetu.
Marija je upravo čisto, sveto, pobožno i Bogu ugodno stvorenje, naglasio je biskup Petar.
„Stoga, u današnjem blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije prepoznajemo jasnu Božju poruku. Marija svojim rođenjem i sama postaje znakom ovome svijetu. Njezin život je poruka: Bog ne ostavlja ovaj stvoreni svijet i čovječanstvo u tami, noći i propasti grijeha. Bog želi čovječanstvo, koje je ranjeno grijehom, ponovno učiniti svetim i bezgrješnim, kao što to pokazuje i po nama, ako tu stvarnost gledamo očima vjere. I stoga Mariju zovemo „zorom spasenja“. Ali, taj sjaj zore nije od nje same, nego od Isusa Krista, koji je pravo „Svjetlo od Svjetla“, kazao je biskup.
Osvrnuvši se na prvo čitanje iz knjige proroka Miheja, biskup je naglasio da gradić Betlehem nije u glavnoj ulozi Božje povijesti s nama ljudima, jer postoje veći i jači gradovi i narodi. Međutim, upravo će se u Betlehemu Efrati roditi kralj mira, koji će vladati nenasilno. I to će vladanje nadahnuti i obuzeti srca, tako da će ljudi početi živjeti onako, kako je Bog želio kad nas je stvorio.
„U ovome proročanstvu leži korijen posebne Izraelove nade u Mesiju, kralja mira, koji će okončati svu tiraniju na zemlji. To će doista biti pravi Bog i čovjek, rođen od Marije, po kojemu Bog s čovječanstvom stvara novi početak.
U imenu Betlehema Efrate otkrivamo i mi malenost vlastitoga života, ranjenoga grijehom, svađama, neslogama, lomovima i životnim krahovima. Božja ljubav je kadra tu malenost preobraziti u nešto veliko, a sve naše ranjenosti i lomove zacijeliti.
U imenu Betlehema Efrate prepoznajemo i Marijinu malenost i neznatnost, koja će prihvaćanjem Božjega plana, postati ona koju će „blaženom zvati svi naraštaji“, jer nam velika djela učini Svesilni.
Pred Bogom je svaka osoba i svaki život vrijedan, a pogled Božjega smilovanja i ljubavi posebno se zaustavlja na poniznim, malenim i neznatnim okolnostima ljudskoga postojanja i života“, poručio je biskup Petar.
Osvrćući se na Evanđelje Isusova rodoslovlja, biskup je rekao da evanđelist Matej opisuje Isusovo obiteljsko stablo koje vodi od Abrahama preko Davida do Josipa, koji se, uostalom, smatra Isusovim ocem pred zakonom. Nevjerojatna činjenica ovoga rodoslovlja nije u tome što je Isus proizašao kao Davidov potomak, nego jer se spominju četiri žene, s Marijom pet, čiji su životopisi bili tek usputni. Riječ je o Tamari, Rahabi, Bat Šebi i Ruti. Kod svih ovih osoba rođenje djeteta bilo je povezano s ponekim skandalom. Ovo je rodoslovlje svjedočanstvo da su nas krajnje krivudavi načini doveli do spasenja.
Biskup je rekao i kako nam Isusovo rodoslovlje pokazuje kako veoma vijugave staze vode prema spasenju, kako Bog koristi malene i beznačajne, neprilagođene i nepoznate kako bi ljudima pokazao svoju blizinu i vodio ih u svoju budućnost.
Bog na poseban način priprema Mariju za njezino poslanje da bude Majka Otkupiteljeva i u toj se posebnoj brizi zrcali Božja ljubav i veličina. Bog, koji se u gorućem grmu objavio kao Bog koji je sa svojim narodom, koji je svoju brigu za narod dokazao dajući zapovijedi i vodeći ga u obećanu zemlju, koji se brinuo da narod tijekom povijesti ima potrebne vođe, isti taj Bog i sad pokazuje da brine za nas, jer je Emanuel, Bog s nama.
Današnji blagdan rođena Blažene Djevice Marije ukazuje zapravo i na Isusa, koji nam je objavio Boga, koji je s nama i želi zauvijek ostati s nama, kazao je biskup.
Osvrnuvši se na 50. obljetnicu svećeništva don Jakova Renića, biskup je rekao da ovom euharistijom zahvaljujemo Gospodinu i za 50 godina svećeničkog života i djelovanja don Jakova Renića.
„Ruke su pune ploda, ali se srce ne uznosi, jer zna da sve je Njegov dar. A što smo bez Njega? Put od 50 svećeničkih godina je iza Tebe, a ispred Tebe je ono što je „izbrojano u Božjim očima. Danas smo ovdje u ovoj župnoj zajednici, kojoj te je Crkva po biskupu poslala da joj budeš pastir i da je vodiš na „vrutke tihane“ i krijepiš duše njihove novim pašnjacima, hraneći ih za stolom Riječi i Euharistije.
Krenuo si, krenuli smo za Njim, na Njegov glas, kao ono nekada Abraham, bez karte života i adrese župe pred sobom, ali s povjerenjem u Gospodina, poput Mojsija, s istom vjerom da je on Jahve – Prisutni, koji u stupu od oblaka ide pred nama, ali po potrebi i za nama.
I u našem životu su se našli strah, neizvjesnost i sramežljivost isto kao i kod mnogih pozvanih u Svetom Pismu. Da, Gospodin nas je „zaveo“, ali nam nije nipošto oduzeo ništa onoga što je naše, dio naše osobnosti, nego je dopustio da u nama raste izvanredna sloboda, koju treba uvijek iznova, svakoga dana živjeti, opredjeljujući se svakodnevno za služenje Kristu i njegovoj Crkvi.
I, Pavlovim riječima rečeno, sigurno Bog nije izabrao najmudrije po tijelo, niti najsnažnije, niti najplemenitije. Možemo se jedino hvaliti „ludošću“ prihvaćanja Isusova poziva, vlastitom slabošću i neplemenitošću da se i u našem životu očituje jedino savršena Božja milost i njegova beskrajna dobrota i milosrđe, upravo kako se očitovali i u Marijinu životu.
Naše se služenje i naše poslanje ne temelji na našim pretpostavkama, nego ima korijene u slobodnom izboru, koji je Gospodin učinio još „od vječnosti“, da naviještamo njegovu Riječ i njegovu beskrajnu dobrotu“, naglasio je biskup Petar.
Na kraju euharistijskoga slavlja don Jakov je zahvalio na sudjelovanju biskupu, svećenicima, domaćim vjernicima i svim hodočasnicima, a zajedništvo svih okupljenih se nastavilo pod šatorom koji je bio podignut uz crkvu.
Euharistijsko slavlje su pjevanjem animirali pjevači iz župe Grabovica sa svojim župnikom don Blažom Ivandom.
