Otvorena izložba “Biskupijsko umjetničko blago”

U Biskupijskom centru Mostar, nakon svečane mise i proslave sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije, u prekrasnom arhitektonskom zdanju, grandioznom djelu arhitekta akademika Zlatka Ugljena, večeras je otvorena izložba umjetničkog blaga Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Stalni izložbeni postav “Biskupijsko umjetničko blago” po svome fundusu čini ovu umjetničku galeriju jednom od najznačajnijih umjetničkih galerija ne samo u BiH nego i u ovom dijelu Europe, čiji najveći dio djela teško procjenjive vrijednosti, javnost još nije imala priliku vidjeti. Umjetnička galerija Biskupijskoga centra Mostar danas broji više stotina pomno biranih djela vrsnih umjetnika ovoga dijela Europe kao što su djela Frane Šimunovića, Ede Murtića, Slavka Šohaja, Ive Dulčića, 32 skulpture u kamenu, bronci, terakoti ili drvu, djela Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića, Omera Mujadžića, Zlatka Šulentića, Vasilija Jordana, Ksenije Kantoci, Gabrijela Jurkića, Zlatka Kesera, Mersada Berbera i brojnih drugih. Uz djela suvremene umjetnosti, izložbeni postav čine i arheološka zbirka kao i zbirka liturgijskoga ruha, posuđa i starih knjiga. Osim izložbe u velikoj galeriji, mala galerija Centra večeras će sa svojom dokumentarno-povijesnom izložbom progovoriti o nesvakidašnjoj povijesti jedne katedrale, mostarske biskupove ili stolne crkve. Od one koja je trebala biti sagrađena na mostarskom Rondou do jednako nikad izgrađene katedrale pod mostovima na obali rijeke Radobolje na Balinovcu. Djela suvremene umjetnosti – slikarstva, kiparstva i grafike – koja je brižno i s ljubavlju, kroz prijateljske odnose s ponajboljim umjetnicima, ponajprije profesorima sarajevske, a potom i zagrebačke akademije, gotovo pola stoljeća prikupljao svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije dr. Vjeko Božo Jarak, a njega vjerno slijedio mostarsko-duvanjski svećenik vlč. don Ante Luburić, čine glavninu izložbenog postava. Autori izložbe i likovnoga postava su Danijela Ucović, dr. sc. povjesničarka umjetnosti i gosp. Anton Šarac.
Prije samoga otvaranja izložbe okupljenima su se obratili generalni vikar mons. Nikola Menalo, gosp. Anton Šarac i biskup domaćin mons. Petar Palić.
Biskup je u svome govoru istaknuo da su Crkva i umjetnost tisućljećima u međusobnom odnosu. „Ponekad je Crkva bila pokroviteljica umjetnosti, podupirući i potičući kipare, slikare i glazbenike svojom velikodušnošću. U nekim drugim situacijama, Crkva je bila nepokolebljiva prema umjetnosti, gledajući na nju kao na gubljenje vremena ili, što je najgore, na izraz hedonizma i osjećajnosti. Nije nepoznato ni razdoblje, kad su ikonoklasti u reformaciji razbijali kipove i krečili slike u interijerima crkava. Iza uništenja nije stajao prijezir prema umjetnosti, već svijest o moći i utjecaju slika na ljudski duh. Uklanjanje pozlaćenih svetaca uklonilo bi iskušenje idolopoklonstva.“
Osjećaj za umjetnost i poticanje umjetnosti je razumljivo i dobrim dijelom pohvalno. Ne samo da Crkva ima dugu povijest njegovanja umjetnosti, već i Biblija pohvalno govori o onima koji imaju dar umjetnosti i znaju svojim umijećem pridonijeti ljepoti (usp. Izl 31,1-6 sl.). Umjetnost je vrijedna jer može biti lijepa i puna istine. Ona nas potiče na razmišljanje; ponekad više oblikuje nego što informira. Na taj način umjetnost nas može “učiti” o našem Bogu koji je kreativan i tajanstven. Bog je veliki Bog i mnoge stvari i mnoga zvanja pokazuju njegove različite izvrsnosti. Crkva se i u bogoslužju služi umjetnošću, ali cilj bogoslužja nije isticanje talenta umjetnika. Konačni cilj je da se zajednica izgradi i da štuje Isusa Krista na slavu Božju. S druge strane, Crkva treba naučiti prihvaćati umjetnike, ali umjetnici ne bi trebali očekivati da crkva bude umjetnička galerija. Neka umjetnost ne odgovara kontekstu i raspoloženju crkve. Neke su umjetnosti zastarjele. Nešto od toga odvlači pozornost. Dobri umjetnici uvijek će biti ponizni u pogledu vlastitih ograničenja. A dobri kršćani uvijek će biti željni vidjeti istinu i ljepotu gdje god ih mogu pronaći, kazao je u pozdravnome govoru biskup Palić.
Zahvalio je dobročiniteljima, osobito karitativnoj organizaciji Katoličke Crkve u Njemačkoj Renovabis i Središnjem državnom Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji su pomogli u izgradnji ovoga objekta, kao i svima koji su pomogli u ostvarenju ove izložbe, na osobiti način generalnom vikaru don Nikoli Menalu i prof. Antonu Šarcu. Također zahvalio je i Gudačkom kvartetu Simfonijskoga orkestra Mostar koji su svojim izvedbama uljepšali ovaj kulturni događaj.
Večerašnjem otvaranju izlože nazočili su brojni gosti, predstavnici diplomatskog zbora, vjerskog života BiH i Hrvatske, kao i apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt, predstavnici kulturnoga, gospodarskoga, znanstvenoga i političkoga života svih razina vlasti među kojima i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara i mostarski gradonačelnik Mario Kordić.