MOSTAR – U nedjelju, 29. prosinca 2024., s početkom u 18 sati, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, upravo kao i u svim katedralama svijeta, biskup mons. Petar Palić otvorio je Svetu godinu kako bi nam Gospodin još jednom udijelio svoju milost, pokazao nam se blagim i milosrdnim, otvorio nas obraćenju misli, osjećaja i želja, čineći nas „hodočasnicima nade“. Kao što je poznato, u noći 24. prosinca 2024. papa Franjo otvorio je Sveta vrata Bazilike sv. Petra u Vatikanu i tako započeo redoviti Jubilej 2025., kako je naznačeno u Buli Spes non confundit (Nada ne razočarava).
Prije svete Mise biskup Petar, svećenici, i vjernici okupili su se u dvorištu katedrale pokraj kipa Blažene Djevice Marije, Kraljice neba i zemlje i Majke Crkve, gdje je nakon molitvenoga obreda i čitanja odlomaka bule pape Franje počašćen Kristov križ kojega su uz Evanđelistar unijeli bogoslovi u katedralu te se za njima poput hodočasnika uputiše svi vjernici, svećenici i biskup Petar. Zatim je biskup blagoslovio vodu u krstionici te je njome poškropio vjernike koji su ispunili mostarsku katedralu.
Na početku homilije biskup Petar podsjetio je kako je ovo prvi redoviti jubilej 21. stoljeća kojeg je papa Franjo u božićnoj noći započeo otvaranjem Svetih vrata i kojemu su geslo riječi: hodočasnici nade. Danas se ovaj Jubilej otvara u svim katedralama svijeta da svi oni koji ne mogu otići u Rim mogu u jubilejskim svetištima i crkvama u svojim biskupijama dobiti milost oprosta i dar obnove svoga srca i života. Jubilej je vrijeme milosti koje odozgo dolazi i izlijeva se na vjernike na obitelj i zajednice poput vala utjehe i obnove. Jubilej je prilika da Božje milosrđe djeluje u srcima vjernika i društva u cjelini.
Biskup je kazao da je Jubilej svima nama ovdje okupljenima poziv da ulaskom u novu godinu zastanemo i postavimo sebi pitanje što bismo to trebali promijeniti u svome životu, u obiteljskom životu, u društvenom životu i uopće u svijetu. Prvi poziv i značenje Jubileja tiče se cijele naše biskupije, odnosno svih kršćana katolika u našoj biskupiji, odnosno biskupijama. Poziv nam je to da se vratimo bitnome i zapitamo što je kršćanska zajednica. Crkva je tu da bude iskustvo zajedništva. Ako činimo mnoge stvari a ne rastemo u međusobnoj ljubavi, razumijevanju i poštovanju, onda očito nešto krivo činimo. Onda se zavaravamo samo onim izvanjskim, a izbjegavamo bit. Ili nam to izvanjsko služi kao paravan da se iznutra ne mijenjamo. Stoga smo ovoga Jubileja pozvani da najprije učinimo hodočašće u dubinu svoga srca, duboko i daleko u sebi, u one najskrivenije krajeve svoga srca i postavimo pitanje o svim motivima i o našem istinskom opredjeljenju.
Stoga je ovaj Jubilej poziv svima nama da svatko od nas osobno da svoje svjedočanstvo životnim primjerom i primjerom u odnosima prema drugima. Mi smo ti kao pripadnici Crkve, kao pripadnici te velike obitelji, koji se moramo zbližiti s drugima, skraćujući udaljenosti svojim zauzetim, poniznim i milosrdnim odnosima. I neka se nitko ne pita o onom drugom, nego svatko o sebi. Crkva daje snažno svjedočanstvo jedino ako djeluje zauzeto, ako njezini članovi nisu usmjereni na sebe, ako je slobodno, velikodušno otvorena i transparentna.
Drugi poziv u ovoj godini Jubileja tiče se svih onih osoba koji imaju svoje mjesto i zadaću u zajednici, biskupijskoj, župnoj i svim ostalim vrstama zajednica. Najlakše je stajati sa strane i promatrati, ali je temeljno pitanje koje Jubilej stavlja pred sve nas što ja mogu učiniti da moja župna, druga biskupijska zajednica, bude životna i svjedočka. To je poziv na hodočašće prema onom drugom koji sa mnom živi i koji dijeli istu vjeru. Kad malo promislimo tko su sve to ljudi koji žive sa mnom i imaju svoju zadaću u zajednici, onda su te brojke bogatstvo, a u to sam se i osobno uvjerio u svojim pastoralnim pohodima, naglasio je biskup Petar.
Pomislimo samo na ljude koji na bilo koji način sudjeluju u Liturgiji, na vjeroučitelje, katehete, animatore, djelatnike Caritasa, one koji su uza starije osobe, djecu, mlade. Danas se na žalost podjele lako dogode. Ako te skupine umjesto mjesta rasta postanu trenutci za izdizanje iznad drugih i vladanje, onda sami postajemo žrtve. Stoga pozivam sve skupine, ali i pojedine obitelji i sve vjernike, da budu velikodušni i milosrdni. Imamo cijelu Jubilarnu godinu da promijenimo srca i navike. Stoga smo svi pozvani biti hodočasnici nade.
Što je to nada, upitao se biskup Petar. Premala je nada onih koji su zadovoljni onim što mogu predvidjeti, onih koji se nadaju da će izdržati do kraja mjeseca, onih koji se nadaju da će moći otići na skijanje, onih koji se nadaju da dijagnoza njihove bolesti neće biti baš tako loša. Premala nada je ona koja postavlja cilj koji nam je nadohvat ruke, koja postavlja cilj u blizini, možda ne toliko uzbudljiv, možda cilj koji ne rješava sve probleme.
Nasuprot tome stoji ona velika prava nada – krepost nade. A velika prava nada je dar od Boga. Ona je plod Božjega djelovanja. Velika nada je ona nada naroda, nada zajednice. Individualizam, egoizam dovodi do usredotočenosti na sebe i traženja privatne utjehe. Ali nada koja se pouzdaje u Božje djelo usmjerenje je naroda. To je zajednički hod prema Obećanoj zemlji. I stoga hodočasnici nade poznaju tajnu velike nade i izgrađuju odnose koji stvaraju izvorno pravo bratstvo. Istinska nada obnavlja i odnose među ljudima. Veliku nadu prate radost i mir.
Čemu se onda danas možemo nadati? – upitao je biskup Petar na kraju homilije. Nama koji sudjelujemo na otvaranju ovoga Jubileja neka bude dovoljna činjenica to što smo hodočasnici nade, znak da smo još na životu i još nam se pruža prilika da se možemo promijeniti. I neka dovoljna činjenica bude to što se trudimo razumjeti i vjerovati da je jedina nada koja vrijedi jest nada u Boga.
Misnome slavlju nazočio je generalni vikar naših biskupija mons. don Nikola Menalo, biskupijski kancelar don Stipe Gale, dekani ove biskupije, svećenici i redovnici, bogoslovi, sjemeništarci i brojne časne sestre. Misno slavlje pratili su udruženi zborovi „Sveta Cecilija“ iz mostarske župe sv. Petra i Pavla i katedralni zbor „Marija“.
Na kraju misnoga slavlja biskup Petar pojasnio je kako Papa svakih 25 godina proglašava Jubilarnu ili Svetu godinu koja se svima nama nudi kao godina milosti. Jedna od crkava u kojoj se može u ovoj Svetoj godini dobiti potpuni oprost jest i ova naša katedrala i zbog toga je pozvao sve vjernike koji su zadovoljili sve uvjete za oprost (ispovjediti se i pričestiti) u ovoj crkvi koja je mjesto milosti, da izmole molitvu na nakanu Svetoga Oca kako bi bili dionici potpunoga oprosta. Neka nam doista ova godina bude godina obnove, godina obraćenja, godina promjene i nadasve godina gdje ćemo sami iskusiti Božju milost da bismo onda u toj Božjoj milosti mogli i drugima životom svjedočiti, kazao je biskup Palić.
Izvor: Crkva na kamenu
