5. listopada 2022.

Svećenička skupština u “Emausu”

Skupština dijecezanskih i redovničkih svećenika Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije održana je 21. rujna 2022. u duhovno-pastoralnom centru „Emaus“ u Bijelom Polju kod Mostara.

Nakon molitve Trećeg časa, generalni vikar don Nikola Menalo pozdravio je biskupa Petra Palića i sve nazočne svećenike koji su se odazvali pozivu na ovu skupštinu. Napomenuvši kako je to prvi susret ovakve vrste u ovim biskupijama, generalni vikar je rekao da se željelo ovim susretom i dnevnim redom progovoriti o temama koje se tiču pastoralnog rada u biskupijama.

Nakon generalnog vikara nazočnima se obratio mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Pozdravivši sve nazočne, zahvalivši za gostoprimstvo ravnatelju Caritasa don Željku Majiću, kojemu je povjerena uprava centrom „Emaus“, biskup Petar je rekao da je „nakon dvogodišnje službe u ovim našim biskupijama, nakon promatranja, osluškivanja svećenika i vjernika laika, razmišljanja, a i na temelju poslanja koje biskupska služba sa sobom nosi u višestrukom odnosu odgovornosti, odlučio da bi bilo dobro, poželjno i svrsishodno, uz ostale naše susrete na biskupijskoj, odnosno dekanatskim razinama ili na razini provincije, upriličiti jedan susret svih svećenika, dijecezanskih i redovničkih, na početku pastoralne godine kako bismo razmijenili iskustva i dotaknuli se tema koje su važne u našem pastoralnom djelovanju.“

Uvodne misli posvetio je važnosti zajedništva s Bogom, zajedništva s drugima, odnosno unutar prezbiterij i služenju drugima.

Govoreći o izazovu zajedništva s Bogom, biskup Petar je rekao da „početak svakog našeg djela, našeg služenja mora započeti našim zajedništvom s Bogom, koje se događa po molitvi, a osobito u euharistiji. Sačuvati i stvoriti prostor u svojem životu, gdje Boga možemo čuti i gdje nam Bog može govoriti veliki je izazov za sve nas danas.

Nužno je potrebno provoditi vrijeme s Bogom, kako bismo uvijek bili svjesni tko smo i kome smo poslani i što Bog očekuje od nas.“

„Da bismo bili sposobni stvarati zajedništvo i raditi na zajedništvu, potrebno je znati da smo ljubljeni i da nismo sami. Živimo u svijetu, u kojemu se, nažalost, ljubav pretvara u nasilje, poljupci u ugrize, slušanje u prisluškivanje, a nježni pogledi postaju zlorabljeni. Ako njegujemo zajedništvo s Bogom i vjerujemo njegovu glasu, onda smo sposobni stvarati zajedništvo. Zajedništvo nije uvijek romantika. Ali u zajedništvu možemo živjeti samo ako nam je srce duboko ukorijenjeno u Bogu“, naglasio je biskup Petar.

Podsjetio je da papa Franjo će pobudnici „Radost evanđelja“ podsjeća kako nas „način na koji se odnosimo prema drugima ozdravljuje, umjesto da nas čini bolesnima“. I poziva nas da ne „dopustimo da nam se ukrade zajedništvo“. (EG 92)

Naglasio je da vjernike koji su nam povjereni nećemo moći odgajati za župno ili biskupijsko zajedništvo, ako sami nismo svjesni važnosti zajedništva jednog prezbiterija.

Podsjetivši kako zajednica nije malo sigurno mjesto, u kojemu ću provesti svoj život ugodno i kako je Isus pozvao apostole i osnovao zajednicu da bi ih poslao u svijet da naviještaju Radosnu vijest, biskup Petar je ustvrdio da nismo pozvani samo u zajedništvo s Bogom i međusobno, nego da služimo ljudima.

„Stoga, ovakvi trenuci našega zajedništva, trebaju nam pomoći da sačuvamo prostor za govor s Bogom, prostor za molitvu. Ovi trenuci nam trebaju pomoći da sačuvamo prostor za izgradnju zajedništva, a da ne budemo posesivni“, rekao je biskup Petar.

„Želja mi je da ova naša skupština danas bude prigoda kako bismo sebe učvrstili u svom poslanju i jedni drugima dali podršku u našem služenju ljudima i na našem putu naviještanja Radosne vijesti.

Papa Franjo kaže svima nama, i svećenicima i laicima, da smo poslani biti „kvasac u svijetu“. A to znači „naviještati i nositi Božje spasenje u ovaj svijet, koji se često gubi i koji ima potrebu dobiti odgovore koji ohrabruju, koji daju nadu, koji daju novi polet na putu“ (EG, 114), naglasio je biskup.

Govoreći o percepciji pastorala biskup Petar je progovorio o dvije stvarnosti. Jedna stvarnost je uopće shvaćanje pastorala danas, a druga je shvaćanja župne zajednice danas.

Što se tiče shvaćanja pastorala općenito, podsjetio je na misli profesora i pastoralnog djelatnika don Antonia Fallica, začetnika pokreta za obnovu župnoga pastorala u poimanju župe kao „zajednice zajednica“, a ne samo kao određenog teritorija, koji kaže da ‘slaba točka’ pastorala naših kršćanskih zajednica ima korijene u tradicionalizmu i klerikalizmu, u svojevrsnom spiritualizmu, integrizmu, liturgizmu i ritualizmu odnosno sakramentalizmu, često ‘bez pokrića’ odnosno evangelizacijske podloge. Nemali broj pastoralnih djelatnika – prezbitera i laika troši sve najbolje snage u organiziranju tzv. pastorala hitnosti, koji se iscrpljuje uglavnom u vjeronauku za djecu, dijeljenju sakramenata i obredima, održavanju objekata, uredovanju, asistencijalnom caritasu, služenju misa kojima se ‘pokriva’ svaki događaj, čime se često misa devalvira, zanemarujući pritom bogatstva drugih oblika liturgije, koji imaju izričito evangelizacijski karakter. Drugim riječima, liturgijsko-pobožni pastoral mora se nužno revidirati i obogaćivati evangelizacijskim pastoralom.

Što se tiče shvaćanja župne zajednice, biskup Petar je podsjetio da je „mjesna, odnosno partikularna Crkva, utjelovljena u vremenu i prostoru, organizirana na ljudski način, jer uzima svoj povijesni oblik.

Temeljni problem koji danas proizlazi iz promišljanja o župi i župnom pastoralu je dvostruk.

S jedne strane, je li župa još uvijek u svojoj konkretnoj vidljivosti sposobna naviještati i živjeti Kristovo spasenje u njegovoj punini?

S druge strane, je li župa još uvijek institucionalno predstavlja značajan prostorni i vremenski oblik za suvremeni svijet?“, zapitao se biskup Petar.

Govoreći o dokumentu Kongregacije za kler „Pastoralno obraćenje – župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve“ (29. lipnja 2020.), biskup je rekao da u tom dokumentu nalazimo na odgovore na mnoga pitanja suvremene problematike koje se tiču župne zajednice.

„Danas se kontekst potpuno promijenio: povećana mobilnost znači da se “životi ljudi sve manje poistovjećuju s definiranim i nepromjenjivim kontekstom, radije se odvijaju u “globalnom i pluralnom selu”; s druge strane, digitalna kultura je nepovratno promijenila shvaćanje prostora, kao i jezika i ponašanja ljudi, posebice onih mlađih generacija.

Otuda i poziv pape Franje, od samog početka svoje službe, da „traži nove putove“, odnosno „traži put naviještanja Evanđelja“, rekao je biskup Petar.

Govoreći o redovitim i izvanrednim oblicima povjeravanja pastoralne skrbi za župne zajednice, biskup Petar je podsjetio na ono što dokument govori o posvećenim osobama.

Stvarnost posvećenoga života nije izvan i nije neovisna o životu mjesne Crkve, nego „predstavlja poseban način prisutnosti u njoj, koji je označen evanđeoskom radikalnošću i koji posjeduje svoje specifične darove“.

Onim što jesu i onim što čine posvećeni muškarci i žene pridonose evangelizacijskom poslanju župne zajednice, naglasio je biskup Petar.

 

Nakon uvodnog promišljanja, skupštinu je moderirao generalni vikar don Nikola Menalo.

Svoja su izvješća, svatko za svoje područje, podnijeli: don Ivan Aničić, povjerenik za ministrante, don Branimir Bevanda, povjerenik za mlade i studentski kapelan, don Krešo Puljić, povjerenik za obiteljski pastoral. Svi su oni nazočne svećenike upoznali s dosadašnjim djelovanjem i programima vijeća i odbora kojima su na čelu. Don Stipe Gale, povjerenik za duhovna zvanja i fra Stanko Ćosić, tajnik Hercegovačke franjevačke provincije nazočne su upoznali s brojem bogoslova i sjemeništaraca.

Na skupštini se još raspravljalo o temi tečajeva priprave za brak, slavlju sakramenta Svete potvrde u župama, župnim ekonomskim vijećima, kanonskim vizitacijama i primopredajama župa. Uslijedila je otvorena i konstruktivna rasprava sudionika.

S obzirom na tečajeve priprave za brak naglašeno je kako je potrebno ujednačiti trajanje tečaja i definirati teme koje se obrađuju na tečajevima.

Što se tiče slavlja sakramenta Svete potvrde bilo je govora o materijalima za pripravu za sakrament, dobi krizmanika i o izazovima s kojima se svećenici na župama susreću s obzirom na aktualne odredbe Zakonika kanonskoga prava o kumstvu i stvarnog stanja.

Župna ekonomska vijeća su prema odredbama Zakonika kanonskoga prava obvezatna za svaku župu, te će se čim prije pristupiti osnivanju i imenovanju ekonomskih vijeća u župnim zajednicama gdje još uvijek ne postoje.

Biskup Petar je s nazočnim svećenicima podijelio razmišljanje o kanonskim vizitacijama, s kojima će započeti tijekom Korizme sljedeće godine. Nazočni svećenici su se, također, osvrnuli na primopredaje župa i s onim što je potrebno promijeniti kako bi primopredaje župa ubuduće protekle uredno.

Na kraju susreta nazočnim svećenicima na dolasku, na razmišljanju i interventima zahvalio je biskup Petar, a generalni vikar don Nikola Menalo je nazočne upoznao s važnim događajima u životu ovih biskupija. Na kraju Skupštine napomenuo je da su pred nama i Opći izbori, koji će se održati 2. listopada 2022. te kako bi bilo dobro potaknuti vjernike da iziđu na njih.

Susret je završio zajedničkim objedom.