3. listopada 2022.

Molitveno okupljanje roda Puljića u Blagaju

Uzoriti kardinal Vinko Puljić predslavio je misu u Župi Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna u subotu 23. srpnja u povodu molitvenog okupljanja roda Puljića.

U zajedništvu s kardinalom Puljićem misu su suslavili predsjednik BKBiH, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni u Hercegovini mons. Tomo Vukšić, predsjednik HBK, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj mons. Petar Palić, generalni vikar don Nikola Menalo, župnik don Slaven Ćorić te, između ostalih, trojica svećenika koji se prezivaju Puljić: don Krešo, don Vinko i fra Tomislav.

Nazočnima se na početku obratio župnik don Slaven, čiji pozdravni govor prenosimo u cijelosti:

“Čast mi je kao župniku ove drevne župe na jednom mjestu pozdraviti uzoritoga kardinala msgr. Vinka Puljića; nadbiskupa Zadarskog i predsjednika Biskupske konferencije Hrvatske, msgr. Želimira Puljića; nadbiskupa Vrhbosanskog i predsjednika Biskupske konferencije BiH,  msgr. Tomu Vukšića;  mjesnog biskupa msgr. Petra Palića, sve svećenike iz roda Puljića i ostale svećenike koji su došli na ovo misno slavlje, i sav vjerni narod i iz roda Puljića kao i sve ostale vjernike iz ove i iz okolnih župa.

Mogli bismo reći da su nas danas ovdje, u ovu 114 godina staru crkvu Presvetoga Trojstva, iako rastresenu u nedavnom potresu, okupili korijeni. A svi znamo koliko je bitan korijen za jednu biljku, za jedno stablo. Ako nema dobroga korijena nema ni biljke nema ni stabla. Vi ste danas došli na svoje korijene i upravo iz tih korijena crpili ste snagu za svoj život i svoj rad. I  crpit ćete, ako Bog da, i u buduće snagu za vaš rad i vaš život.

Ovo je Drugi susret duhovnih zvanja iz roda Puljića u Blagaju. Prvi susret bio je 7. kolovoza 2010. godine, na kojem je uzoriti kardinal msgr. Vinko Puljić proslavio 40 godina misništva i 20 godina biskupstva. A msgr. Želimir Puljić je također ovdje proslavio 40 godina misništva u proljeće 2014. godine, tada u tek obnovljenoj ovoj crkvi i pod tom svetom Misom podijelio sakrament svete krizme toj generaciji naših mladih. Našem mjesnom biskupu msgr. Petru Paliću danas je ovo prvo slavljenje svete Mise u ovoj župnoj crkvi. Ako Boga da, slavit će on ovdje još dosta Misa.

Kao što sam rekao okupili su nas korijeni, ali na prvom mjestu okupio nas je dragi Bog da mu damo čast i slavu koju zaslužuje. Pa Vas molim uzoriti kardinale da u ovoj crkvi Presvetog Trojstva u tom znaku i započnete ovo sveto misno slavlje.”

Nakon uvodnog dijela mise i pročitanih misnih čitanja prigodnu homiliju izrekao je biskup Palić. Homiliju prenosimo prenosimo u cijelosti:

Uzoriti gospodine kardinale Vinko,

Nadbiskupe i metropolito ove crkvene pokrajine Tomo,

Poštovani nadbiskupe Želimire,

Draga braćo svećenici, redovnice i redovnici,

Braćo i sestre!

  1. Okupljeni smo na ovoj euharistiji kako bismo Bogu dali hvalu za sve njegove darove kojima nas u svojoj neizmjernoj dobroti i milosrđu obdaruje. Spomenut ćemo se u ovoj euharistiji i svih pokojnih članova naših obitelji, koji su nam prenijeli vjeru, koji su nas odgajali u vjeri i obvezali nas da budemo odgovorni ljudi i vjernici i da isti taj plamen vjere i mi svjedočimo i prenesemo budućim generacijama. U tome nam može biti divan primjer život svetice, koju danas Crkva slavi – sv. Brigite Švedske, zaštitinice Europe. Sveta Brigita ima mnogo toga poručiti i danas Crkvi i svijetu. Njezin životopis nam je dobro poznat, jer su njezini duhovni oci napisali njezin životopis kako bi promicali njezin proces proglašenja svetom odmah nakon njezine smrti, koja se dogodila na današnji dan, 23. srpnja 1373. godine.
  2. Sveta Brigita od Švedske rođena je 1303. Udala se za mladog princa i imala 8 djece, od kojih se jedno, Katarina, također časti kao svetica. U dobi od deset godina, Brigita je čula propovijed o Muci našega Gospodina, a sljedeće noći vidjela je Isusa na križu, oblivena krvlju, kako joj govori o svojoj muci. Primila je mnoge objave o muci našega Gospodina, a zapisane objave koje se mogu pročitati bile su predmetom razmatranja i pobožnosti, koja je u posljednje vrijeme veoma aktualna i poznata, upravo po molitvama sv. Brigite. Brigita je osjetila Gospodinov poziv da se odrekne svog bogatstva i živi asketskim životom. Postala je članica franjevačkog Trećeg reda, koji se doživotno obvezuje živjeti one evanđeoske vrijednosti koje je živio sam sveti Franjo. Iz te želje da sve više slijedi Krista, sveta Brigita utemeljila je redovnički red posvećen Predragocjenoj Krvi Isusovoj. Postoji i dirljivija strana biografije svete Brigite. Ostala je udovica u dobi od 31 godine i, poput mnogih žena svog vremena, iskusila je tugu gledajući dvoje svoje djece kako umiru u djetinjstvu. Nije ni čudo što je imala posebnu pobožnost prema Žalosnoj Gospi, a u Kristu je pronašla utjehu, duboko sudjelujući u njegovoj muci i „s Kristom razapeta“ (Gal 2,20) kako je rekao sveti Pavao u današnjoj poslanici Galaćanima. U dobi od 41 godine Krist ju je u viđenju pozvao da osnuje novu redovničku zajednicu prvenstveno od žena kako bi oživjela Crkvu. Posvetila ju je Presvetom Spasitelju i uz potporu švedskog kralja počela osnivati samostan u Vadsteni. Ali, za njezina života samostan neće biti dovršen. Nije vidjela niti jednu časnu sestru odjevenu u prepoznatljivi habit koji joj je pokazao Krist u viđenju. I sama je čeznula da bude redovnica, ali nikada nije bila posvećena kao redovnica.
  3. Godine 1999. papa Ivan Pavao II. proglasio je svetu Brigitu suzaštitnicom Europe, zajedno sa svetom Katarinom Sijenskom i svetom Terezijom Benediktom od Križa. Proglašavajući je suzaštitnicom Europe, Papa je rekao da ona nije samo uzor onima koji su u posvećenom redovničkom životu, nego posebno oženjenima, onima koji imaju odgovoran i zahtjevan poziv odgoja, a kršćanska će obitelj osjećati da im je sv. Brigita bliska. Papa je istaknuo kako su ona i njezin suprug uživali u bračnom životu u kojem je bračna ljubav bila povezana s intenzivnom molitvom, proučavanjem Svetoga pisma, odricanjem i karitativnim djelima. Zajedno su osnovali malu bolnicu, gdje su često liječili bolesnike. Brigita je imala naviku osobno služiti siromašnima. U isto vrijeme, bila je cijenjena zbog svog učiteljskog talenta. Brigita je živjela u vrijeme kada je bilo potrebno mnogo više reformi diljem Europe. Brigita je bez srama i kompleksa razgovarala s prinčevima i papama. Nije se bojala uputiti oštre opomene o moralnoj reformi kršćanskog naroda i samoga klera. Blaženi papa Ivan Pavao II. ove je žene imenovao suzaštitnicama Europe u odlučujućem povijesnom trenutku. Europa, ali i druge države, prolaze kroz duboku krizu identiteta u kojoj se pokušavamo redefinirati bez Boga, bez Kristova temelja. Stoga, sveta Brigita ima posebno značenje za suvremenu Europu. Ona nas podsjeća da naša vrijednost i naše dostojanstvo ne proizlaze toliko iz onoga što društvo čini od nas, ili onoga što postižemo u smislu svjetskog uspjeha, ili poslova koje imamo. Zapošljavanje je, naravno, vitalno i neophodno, ali za one koji se osjećaju izgubljenima, iskorijenjenima i daleko od doma, za mnoge „ekonomske migrante“ diljem Europe, sv. Brigita svjedoči da gdje god se nađemo, možemo ostati u trajnom domu i donositi vječno plod ako smo ukorijenjeni u Kristu. Jer njegova milost rađa u nama slatki plod ljubavi i vodi nas u naš vječni dom s Bogom. Ništa se od svega spomenutog ne bi ostvarilo u životu sv. Brigite, da nije ozbiljno shvatila Isusove riječi iz današnjeg Evanđelja: „Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa.“
  4. Brigita pomaže nam danas cijeniti ono što bismo danas mogli definirati kao autentičnu “bračnu duhovnost”: Zajedno, kršćanski supružnici mogu slijediti put svetosti, podržan milošću sakramenta ženidbe. Nerijetko, kao što se dogodilo u životima svete Brigite i njezina supruga, žena je ta koja svojom religioznom osjetljivošću, s finoćom i nježnošću, može navesti muža da slijedi put vjere. Mislim, s dubokom zahvalnošću i pohvalom, na tolike žene koje iz dana u dan i danas obasjavaju svoje obitelji svojim svjedočanstvom kršćanskog života. Neka Duh Gospodnji potakne svetost kršćanskih supružnika, da pokaže svijetu ljepotu braka koji se živi prema vrijednostima Evanđelja: ljubav, nježnost, uzajamna pomoć, plodnost u rađanju i odgoju djece, otvorenost i solidarnost prema svijetu, kao i sudjelovanje u životu Crkve.
  5. Dio Brigitina života obilježila je i činjenica da je ostala udovica. Nakon smrti svoga supruga, odrekla se daljnjeg braka kako bi molitvom, pokorom i djelima ljubavi produbila svoje jedinstvo s Gospodinom. Stoga i kršćanske udovice mogu u ovoj svetici pronaći uzor za nasljedovanje. Zapravo, nakon smrti svog muža, nakon što je podijelila svoju imovinu siromasima, iako nikada nije pristupila redovničkom zavjetovanju, Brigita se nastanila u cistercitskom samostanu Alvastra. Tu su počela božanske objave koje su je pratile do kraja života. Diktirala ih je Brigita svojim ispovjednicima-tajnicima, koji su ih preveli sa švedskog na latinski i sakupili u izdanju od osam knjiga pod naslovom „Objave“.
  6. Brigitina svetost, obilježena mnoštvom darova i iskustava koje smo spomenuli u ovom promišljanju, čine je eminentnom osobom u povijesti Europe.

Ugledajmo se u sv. Brigitu Švedsku, prionimo uz Gospodina Isusa, nahranimo se kruhom života, Isusom Kristom, na ovoj euharistiji, kako bismo i mi mogli donositi obilje plodova svojim životom.

Molimo za Europu, kako bi se Europa mogla hraniti iz vlastitih kršćanskih korijena, zazivajući moćni zagovor svete Brigite Švedske, vjerne Božje učenice, zaštitnice Europe. Amen.

Riječi zahvale na kraju mise izrekli su župnik don Slaven, generalni vikar don Nikola i zadarski nadbiskup mons. Puljić.

Nakon euharistije, zajedničko druženje nastavilo se uz obiteljski stol u restoranu “Velika ada” na rijeci Buni.